Popularna nauka, popularna istorija, lingvistika, kulturologija, putopisi – sve je to u svoje knjige vešto spakovao američko-britanski novinar Bil Brajson, koji je svetsku slavu stekao početkom 2000-tih godina, bestselerom “Kratka istorija bezmalo svačega”, koji je za popularizaciju nauke uradio više nego većina naučnika na svetu zajedno. Za sve one koji vole da razumeju svet oko sebe i planetu na kojoj žive, da savladaju kako je izgledala prošlost i pre pojave čovečanstva, ali i kako su naučne ideje evoluirale iz veka u vek, odbacivane, pa ponovo prihvatane – ovo je knjiga za vas.
Poseban akcenat bih stavila na razumevanje atmosfere i vremenske prognoze, popularne dinosauruse i ostale praistorijske životinje. Sve od ogromnog svemira do subatomskih čestica, od teorija koje se uče u osnovnoj školi do kompleksnih ideja, pokrio je Brajson u jednoj knjizi.
Ono što je danas posebno interesantno i aktuelno jesu zemljotresi. Zaprepašćujuća je činjenica da čovečanstvo puno više zna o kosmosu nego o građi svoje planete, da je Rihterova skala zapravo vrlo relativna kada je u pitanju osećaj zemljotresa kod ljudi i šteti koju on pravi i da se zemljotresi dešavaju svakodnevno (a da u većini slučajeva o njima ni ne razmišljamo). Shvatićete i zašto su vulkanolozi i seizmolozi najlošiji prognostičari u svetu nauke (i, zaista, retko kad je neka od geoloških katastrofa bila najavljena i očekivana malo preciznije od toga da bi se mogla desiti u narednim decenijama).
Ako zavirite u Brajsonov svet, teško ćete iz njega izaći nepromenjeni. Ako ništa drugo, dobićete dodatna saznanja o svom svetu. A za nestrpljive i one koji baš ne vole obimne knjige – poglavlje o zemljotresima nosi broj 14.
Pogledajte i druge Lava LAB preporuke ovde.