10. To mora biti raj (It Must Be Heaven)
Čovek ne može pobeći od sebe – to je jedna od ključnih ideja filma. Glavni lik beži iz Palestine, ali ga Palestina sustiže: prati ga kud god da krene, u svakom prizoru, svakom gradu. Sve novo podseća ga na domovinu, bilo da luta Parizom ili Njujorkom. Reditelj postavlja važno pitanje na koje svi pre ili kasnije moramo odgovoriti: koje kriterijume jedno mesto mora ispuniti da bismo ga nazvali domom? Da li je dom geografska tačka, politički okvir, osećaj sigurnosti, ili nešto što nosimo u sebi, a od čega ne uspevamo da pobegnemo čak i kad to želimo? Ipak, poenta filma nije samo u toj intimnoj, gotovo egzistencijalističkoj nemogućnosti bekstva. Elija Sulejman (Elia Suleiman) ide korak dalje, pokazujući da ono čemu junak pokušava da umakne nije vezano samo za jedno mesto. Nasilje, anksioznost i neizvesnost − nekad prepoznatljivi kao lokalna iskustva – razlili su se po svetu i postali univerzalno stanje. Svet, paradoksalno, postaje sve sličniji mestu iz kog se beži.
Trejler pogledajte ovde.
9. Ona (Her)
Reč je o filmu iz 2013, što je podatak koji danas zvuči gotovo proročki. Radnja je smeštena u 2025, a u središtu priče je čovek koji se zaljubljuje u veštačku inteligenciju, u glas softvera koji zvuči kao žena. On zna da s druge strane nije prava osoba, ali ipak pristaje da uđe u odnos, da emocije poveri nečemu što je programirano da ih oponaša. Film, međutim, ne govori samo o ljudskoj usamljenosti, već otvara mnogo dublje pitanje: šta se događa s našom sposobnošću da razlikujemo stvarnost od konstrukcije? I šta će se desiti danas, kada granice između čoveka i mašine postaju sve nejasnije? Stvarnost je možda i složenija od filmske vizije. U filmu junak zna da razgovara sa softverom, dok danas mnogi više nisu sigurni da znaju s kim ili – s čim – razgovaraju. Zato je poruka jasna: mislite svojom glavom. U suprotnom, lako ćete poverovati da vas razume neko ko je zapravo sastavljen od nula i jedinica.
Trejler pogledajte ovde.
8. Skriveno (Hidden)
Film otvara dva ključna pitanja, oba presudna za širi okvir o kojem govorimo. Prvo je nadzor, polje o kojem se „nema šta novo reći“ i o kojem se može govoriti unedogled. Kod Hanekea, on nije sam sebi svrha, već okidač za suočavanje s potisnutom prošlošću, mehanizam koji razotkriva ono što je trebalo da ostane skriveno. Drugo pitanje je odnos Francuza prema Alžircima. Ne onaj zvanični, državni, već intimni odnos pojedinca prema drugom i drugačijem. Obavezna „literatura“ za svakog ko hoće da misli.
Trejler pogledajte ovde.
7. Tri boje: Plavo (Three Colors: Blue)
Ono od čega pokušavaš da pobegneš kad-tad će te sustići. To bi mogao biti epitaf filma „Tri boje: Plavo“ slavnog poljskog reditelja Krištofa Kišlovskog (Krzysztof Kieslowski). Tome nas uči priča o ženi koja je donela odluku da ponovo započne život nakon što je izgubila muža i dete. Međutim, umesto oslobađanja čekaju je susreti s traumom.
Trejler pogledajte ovde.
6. Paklena pomorandža (A Clockwork Orange)
Film koji je obeležio odrastanje nekoliko generacija. „Paklena pomorandža“ ne dopušta pasivno gledanje, već vas pokreće na razmišljanje. Ovde je sama ideja pravde dovedena do apsurda. Glavni lik čini nasilje radi samog nasilja, bez ideologije i bez izgovora, a potom ga država − takođe nasiljem − „prevaspitava“ i primorava na nenasilje. U tom obratu on postaje žrtva, dok se nekadašnje žrtve pretvaraju u nasilnike. Krug se zatvara njegovim povratkom u nasilnu normalu. U svemu ovome nema jasne pouke ni moralisanja. Autor vam ne nudi poruku, već vas suočava s pitanjem: šta je nasilje kada ga posmatramo izvan zadatih uloga? Ne kao nasilnik ili žrtva, već kao svedok koji ne želi da uđe u taj začarani krug.
Trejler pogledajte ovde.
5. Podzemlje (Underground)
Film o raspadu zemlje, i to kroz priču o lažnom prijateljstvu, manipulaciji i beskrupuloznim ljudima, spremnim da unište sve kako bi dobili ono što žele. Njihova želja ostaje u okvirima novca i moći, a bezmalo uvek biva zamaskirana slojevima velikih (i uvek praznih) reči. Na Balkanu možda nema veće teme za razmišljanje.
Trejler pogledajte ovde.
4. Petparačke priče (Pulp Fiction)
Poruka filma o kojoj vredi misliti svojom glavom (čudna fraza, s obzirom na to da se i ne može misliti drugačije, ali dobro zvuči) tiče se načina na koji su ljudi u gradu povezani – ili kako bi mogli biti povezani, iako često nisu. Mogu živeti jedni pored drugih bez ikakvih interakcija, a opet deliti isti prostor i iste utiske. Ta kontingencija koju donosi gradski život čini srce filma. Nelinearna struktura i nasilje dodatno pojačavaju utisak, otvarajući gledaocu prostor za dublje promišljanje o društvu i ljudskoj povezanosti.
Trejler pogledajte ovde.
3. Šindlerova lista (Schindler’s List)
Kako dobro može prevariti zlo i tako mu, bar delimično, pokvariti planove – to je tema filma „Šindlerova lista“, koja nas može nagnati na duboke refleksije. Staro filozofsko pitanje o prirodi zla ovde je postavljeno naopako: kako je dobro uopšte moguće u tolikoj poplavi zla, i to zla koje deluje emotivno distancirano, otuđeno, gotovo neosetno? Neko bi rekao – banalno. To dobru ne pomaže, ali ga dodatno ističe, čineći njegovu snagu još dragocenijom.
Trejler pogledajte ovde.
2. Čovek slon (The Elephant Man)
Svako ko se razlikuje od većine, ko se ne uklapa u prosečne okvire, svako ko ispada iz zadate šeme, završava na jednom od dva društvena pola: ili na dnu, gde ga svi gaze i preziru, ili na vrhu, kada postaje nedostižni uzor, neko ko je s one strane običnosti. Za one drugačije nema mesta u sredini. Dejvid Linč dobro je znao obe strane medalje. Tako je najverovatnije i nastao film „Čovek slon“.
Trejler pogledajte ovde.
1. Melanholija (Melancholia)
Ovo je tema o kojoj je najteže razmišljati – možda bi je čak trebalo izbegavati, jer lako može povući u depresiju. Depresivni Lars fon Trir snimio je ultimativni film o depresiji. Sama ideja za nastanak filma bila je depresivna. Naime, terapeut je rekao Triru da depresivni ljudi reaguju smirenije od drugih u ekstremnim situacijama, jer već očekuju da će se dogoditi nešto loše. Druga planeta udara u Zemlju: niko i ništa neće preživeti, neće ostati ni naznake da je neko tu živeo i stvarao. Depresija je dostigla vrhunac. A s tim vrhuncem, da li je usledilo i olakšanje?
Trejler pogledajte ovde.
Aleksandra Andrić
Pogledajte i druga Lava LAB odbrojavanja ovde.